Četvrtak, Travanj 17, 2014
   
TEXT_SIZE
image image image image
Većina za gradnju Poslovno-stambenog centra Savica Zagrebačka Gradska skupština danas je većinom glasova gradskih zastupnika - 25 za, 13 protiv i šest suzdržanih - prihvatila prijedlog zaključka o realizaciji gradskog projekta izgradnjom Poslovno-stambenog centra Savica na lokaciji uz križanje Avenije Marina Držića i produžene ulice Prisavlje, kako je predložio gradonačelnik Milan Bandić.   Taj gradski projekt obuhvaća građevine poslovno-stambene namjene, a gradit će se prostori za stanovanje, hotel, trgovine, uredi, zdravstveni centar, predškolske ustanove, knjižnica, prostor mjesne samouprave i ostali prateći sadržaji. Planiraju se graditi četiri nebodera od 30 do 37 etaža. Pročitaj više
CIOS-u je zabranjeno skladištenje i obrada otpada Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović izjavio je večeras kako je, zbog požara koji je jučer izbio u skladištu tvrtke CIOS na zagrebačkom Jankomiru čiji uzrok još nije poznat, toj tvrtki zabranjeno zaprimanje, skladištenje i obrada otpada dok se ne sanira požarište.   Ministar Zmajlović je za RTL Danas rekao kako je inspekcija njegova ministarstva i jučer bila na Jankomiru, ali da nije mogla pristupiti požarištu dok požar nije stavljen pod kontrolu.   Izvijestio je da su inspektori danas, uz suglasnost i pratnju policije, obavili očevid te izrekli hitne mjere zabrane zaprimanja, skladištenja i obrade otpada dok se ne sanira požarište, sve u svrhu sprječavanja bilo kakvih daljnjih štetnih posljedica ili rizika od širenja požara. Naglasio je i kako inspekcija nad CIOS-om obavlja redoviti nadzor te da prilikom zadnjeg uvida nisu bile uočene nepravilnosti. Pročitaj više
Izađite na teren i osjetite puls ljudi Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić poručio je jučer zagrebačkim SDP-ovcima kako im bi bilo bolje da idu na teren i osjete puls ljudi, umjesto što sazivaju konferencije za novinare nezadovoljni jer se o SRC Svetice, točki koju su oni predložili za raspravu na jučerašnjoj sjednici Gradske skupštine, počelo raspravljati tek oko pola sata prije ponoći. "Moj im je savjet da umjesto pressica, kancelarija i ispraznih govora idu na teren, ako ikad misle doći ponovno na vlast u Zagrebu, jer ja se neću vratiti u SDP, a zadnji čovjek koji ih je vodio na teren bio je Bandić", rekao je Bandić na konferenciji za novinare. Pročitaj više
Održana "Tribina "Zagreb zdravi grad" i izabran "Šampion zdravlja" U Velikoj dvorani Zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ održana je tribina „Zagreb zdravi grad“ u okviru koje je predstavljen „Zdravstveno-statistički ljetopis Grada Zagreba za 2013. godinu“ te je održano predavanje pod nazivom „Može li mali ubod komarca postati veliki problem?“. Okupljenima su prezentirani ključni zdravstveni pokazatelji koji su objedinjeni u Ljetopisu Zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, a koji ukazuju na aktualnu zdravstvenu situaciju građana grada Zagreba.
Nakon što su se okupljenima prigodnim uvodnim riječima obratili ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ dr. Zvonimir Šostar i pomoćnik pročelnice Gradskog ureda za zdravstvo dr. Slavko Antolić, mr. sc. Marina Polić-Vižintin, dr. med. spec. javnog zdravstva i voditeljica Odjela za ocjenu zdravstvenog stanja u Službi za javno zdravstvo prezentirala je zdravstvene pokazatelje za grad Zagreb u protekloj godini.
Pročitaj više

Gljivarenje naše svakidašnje

  Zbog recesije ili iz znatiželje sve više se ljudi može sresti u sakupljanju gljiva. To nije loše, međutim, potrebno je naglasiti neke bitne činjenice.

U našoj domovini je zakonski regulirano tko može sakupljati gljive i u kolikoj količini kao i vrste koje se mogu sakupljati. Zakon razlikuje sakupljanje u komercijalne svrhe i sakupljanje za osobne potrebe.

Uz to je potrebno imati na umu i cjenik za sakupljanje koji su donijele „Hrvatske šume“:

Članak 5. Pravilnika propisuje da svaka građanska ili pravna osoba mora od organizacijske jedinice (šumarije) Hrvatskih šuma ishoditi dozvolu ili ugovorom regulirati mogućnost korištenja šumskih plodova.

Pojedini sakupljač za osobne potrebe smije skupiti najviše 2 kg nadzemnih gljiva dnevno i 0,1 kg podzemnih vrsta gljiva, stoji u članku 22. Pravilnika o zaštiti gljiva. Također se naglašava da cijena gljiva stoji 5 kn/kg i naplaćuje se po izdavanju dozvole na blagajni šumarije.

S obzirom da je sezona branja počela, kontrole u šumama su pojačane. Kazne su od tisuću kuna pa naviše. Ako razmišljate o vikend branju gljiva, možda vam se najviše isplati dnevna dozvola koja stoji 25 kuna. Ako ste pasionirani berač, razmislite o tjednoj dozvoli koja stoji 125 kuna ili mjesečnoj od 250 kuna. Više se isplate nego kazne, u svakom slučaju.

 

SAKUPLJANJE GLJIVA U SVRHU PRERADE, TRGOVINE I DRUGOG PROMETA

  

Članak 6.

Radi sprječavanja prekomjernog sakupljanja ugroženih vrsta gljiva koje bi moglo ugroziti njihov opstanak, smiju se sakupljati u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa samo sljedeće komercijalne vrste gljiva:

a) nadzemne komercijalne vrste gljiva

1. lisičica (Cantharellus cibarius) – isključujući varijetet: amethysteus,

2. mrka trubača (Craterellus cornucopioides),

3. pravi vrganji (vrste: Boletus aereus, B. edulis, B. pinophilus i B.reticulatus)

4. prosenjaci (vrste: Hydnum repandum i H. rufescens),

5. puze (vrste: Armillaria borealis, A. cepistipes, A. gallica, A. mellea i A.ostoyae),

6. rujnice (vrste: Lactarius deliciosus, L. deterrimus, L. hemicyaneus, L.quieticolor, L. salmonicolor, L. sanguifluus i L. semisanguifluus),

b) podzemne komercijalne vrste gljiva

7. veliki bijeli tartufi (vrste: Tuber asa, T. borchii, T. maculatum T. magnatum,),

8. crni tartufi (vrste: Tuber aestivum, T. brumale, T. hiemalbum, T. macrosporum, T. malenconii, T. melanosporum, T. mesentericum i T. uncinatum).

Članak 7.

Pojedini komercijalni sakupljač gljiva u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa smije dnevno od svake nadzemne komercijalne vrste gljiva sakupiti najviše 10 kg.

Članak 8.

Pojedini komercijalni sakupljač gljiva u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa smije dnevno sakupiti najviše 0,5 kg podzemnih komercijalnih vrsta gljiva.

Osim količine za osobne potrebe, utvrđene člankom 22. ovog Pravilnika, komercijalni sakupljač u domaćinstvu smije imati uskladišteno najviše do 2 kg svježih podzemnih komercijalnih vrsta gljiva.

Zabranjeno je iznošenje podzemnih vrsta gljiva iz Republike Hrvatske.

Ako plodište podzemnih vrsta gljiva ima masu veću od 0,5 kg komercijalni sakupljač smije sakupiti takvo plodište ako nema već sakupljena druga plodišta u dnevnoj dopuštenoj količini.

 

SAKUPLJANJE GLJIVA ZA OSOBNE POTREBE

Članak 22.

Za osobne potrebe dopušteno je sakupljati sve vrste samoniklih gljiva, osim zaštićenih vrsta gljiva ili njihovih dijelova utvrđenih člankom 4. ovoga Pravilnika.

Za osobne potrebe pojedini sakupljač smije sakupiti dnevno najviše 2 kg plodišta nadzemnih vrsta gljiva i 0,1 kg podzemnih vrsta gljiva.

Domaćinstvo smije imati uskladišteno najviše 3 kg svježih i/ili smrznutih plodišta, i ˝ kg plodištasuhih podzemnih gljiva.

Članak 23.

Ako plodište nadzemne vrste gljiva ima masu veću od 2 kg sakupljač smije sakupiti takvo plodište ako nema već sakupljena druga plodišta u dnevnoj dopuštenoj količini.

 Ako plodište podzemne vrste gljiva ima masu veću od 0,1 kg sakupljač smije sakupiti takvo plodište ako nema već sakup­ljena druga plodišta u dnevnoj dopuštenoj količini.

 

Zaštićenim vrstama gljiva proglašavaju se sljedeće vrste:

1. razred Discomycetes:

          – Ascotremella faginea,

    – Caloscypha fulgens (narančasto zelena peharica),

    – Cudonia circinans,

    – Discina gigas (golema moždanica),

    – Discina leucoxantha (žuta pločarica),

    – Discina parma,

    – Geoglossum umbratile,

    – Geopyxis majalis,

    – Holwaja mucida,

    – Leucoscypha ovilloides,

    – Microglossum olivaceum (maslinasti jezičac),

    – Microglossum viride (zeleni jezičac),

    – Pachyella violaceonigra,

    – Pseudorhizina sphaerospora,

    – Psilopezia nummularialis,

    – Ptychoverpa bohemica (češka smrčkovica),

    – Scutellinia minor,

    – Spathularia flavida (žuta lopatica),

    – Strossmayeria rackii,

    – Trichoglossum hirsutum,

    – Urnula craterium (crni pehar),

    – Verpa conica(prstasta smrčkovica).

2. razred Hymenomycetes,

    a) red Aphyllophorales:

    – Albatrellus pes-caprae (maglen),

    – Aleurocystidiellum subcruentatum,

    – Amylocistis lapponicus,

    – Antrodia crassa,

    – Antrodia variiformis,

    – Antrodiella citrinella,

    – Antrodiella fragrans,

    – Atheloderma mirabilis,

    – Aurantioporus croceus,

    – Auriporia aurulenta,

    – Buglossoporus pulvinus,

    – Ceriporiopsis placenta,

    – Ceriporiopsis subrufa,

    – Columnocystis ambigua,

    – Cotylidia pannosa,

    – Flavophlebia sulphureo-isabellina,

    – Fomitopsis rosea,

    – Gloeoporus dichrous,

    – Hericium flagellum,

    – Hericium coralloides (koraljasti igličar),

    – Hericium erinaceum (resasti igličar),

    – Junghuhnia fimbriatella,

    – Lopharia spadicea,

    – Metulodontia nivea,

    – Phellinus pouzarii,

    – Phellinus rimosus,

    – Pilatoporus spraguei,

    – Piptoporus soloniensis,

    – Polyporus umbellatus (jelenovo uho),

    – Pulchericium caeruleum,

    – Skeletocutis jelicii,

    – Skeletocutis papyracea,

    – Sparassis crispa (kovrčasta kokica),

    – Sparassis nemecii (Nemecova kokica),

    – Spongipellis delectans,

    – Steccherinum setulosum,

    – Trametes ljubarskyi,

    – Tyromyces fissilis.

    b) red Agaricales:

    – Amanita caesarea (blagva),

    – Amanita franchetii (hrapava muhara),

    – Amanita lepiotoides (suncobranasta muhara),

    – Amanita solitaria (ježasta muhara),

    – Amanita vittadinii (Vittadinijeva muhara),

    – Bolbitius variicolor,

    – Boletinus cavipes (smeđi šupljikavac),

    – Boletus depilatus,

    – Boletus dupainii (Dupainijev vrganj),

    – Boletus fechtneri (Fechtnerov vrganj),

    – Boletus fragrans (mirišljivi vrganj),

    – Boletus impolitus,

    – Boletus pulverulentus (posuti vrganj),

    – Boletus regius (kraljevka),

    – Boletus rhodoxanthus (crveno‚uti vrganj),

    – Calocybe ionides,

    – Chalciporus rubinus,

    – Chamaemyces fracidus (pjegava kapljača),

    – Cortinarius bulliardi (Bulliardova koprenka),

    – Cortinarius praestans (debelonožna koprenka),

    – Cortinarius violaceus (ljubičasta koprenka),

    – Dermoloma josserandii,

    – Entoloma corvinum,

    – Hygrocybe calyptriformis,

    – Hygrocybe cantharellus,

    – Hygrocybe flavipes,

    – Hygrocybe intermedia (srednja vlažnica),

    – Hygrocybe lacmus,

    – Hygrocybe nitrata (dušična vlažnica),

    – Hygrocybe ovina (crna vlažnica),

    – Hygrocybe perplexa,

    – Hygrocybe punicea (velika vlažnica),

    – Hygrocybe spadicea,

    – Hygrocybe unguinosa,

    – Hygrophorus aureus (crvena puževica),

    – Hygrophorus capreolarius,

    – Hygrophorus hypothejus (žutosmeđa puževica),

    – Hygrophorus lucorum (ariševa puževica),

    – Hygrophorus marzuolus (ožujka),

    – Hygrophorus penarius (suha puževica),

    – Hygrophorus poetarum (pjesnička puževica),

    – Hygrophorus russula (medenka),

    – Inocybe godeyi (Godeyeva cjepača),

    – Lactarius acris (oštra mliječnica),

    – Lactarius controversus (topolova mliječnica),

    – Leucocortinarius bulbiger (gomoljasta bjelosporka),

    – Leucopaxillus gentianeus (gorka debeljača),

    – Leucopaxillus compactus (trobojna debeljača),

    – Limacella guttata (kapljičasta ljepljivica),

    – Lyophyllum transforme,

    – Phylloporus pelletieri (crvenkasti listićavac),

    – Pleurotus calyptratus,

    – Pleurotus cornucopiae (brestovača),

    – Pleurotus eryngii (poljska krivonoška),

    – Porphyrellus porphyrosporus,

    – Pulveroboletus gentilis,

    – Pulveroboletus lignicola,

    – Suillus tridentinus,

    – Tricholoma aurantium (narančasta kružoliska),

    – Tricholoma caligatum (krokodilasta kružoliska),

    – Xerocomus moravicus (moravski baršunovac).

3. razred Gasteromycetes,

    – Clathrus archeri,

    – Geastrum fimbriatum (resasta zvjezdača),

    – Geastrum minimum,

    – Lycoperdon mammiforme (pahuljasta puhara),

    – Mutinus caninus (pasji stršak),

    – Myriostoma coliforme,

    – Pisolithus arhizus,

    – Tulostoma brumale (zimska pušnica),

    – Tulostoma fimbriatum(resasta pušnica).


 

 

Share

Natrag

Za komentiranje morate biti prijavljeni

Vjesti

Udarno
Biam i Zavarivanje na Zagrebačkom velesajmu

U srijedu se na Zagrebačkom velesajmu otvaraju specijalizirani sajmovi ''BIAM'', 22. međunraodni sajam alatnih strojeva i alata i ''ZAVARIVANJE'' 25. međunarodni sajam...

Read More...
Arena nije na prodaju

Zagrebačka arena neće ići na bubanj kako bi Ingra, vlasnik dvorane, podmirila dugovanja od 1,25 milijardi kuna. Demanti prodaje stigao je iz Ingre nakon napisa da će se tako otplatiti obveze iz...

Read More...
65. obljetnica Zavoda za javno zdravstvo

U...

Read More...

Politika

Udarno
Većina za gradnju Poslovno-stambenog centra Savica

Zagrebačka Gradska skupština danas je većinom glasova gradskih zastupnika - 25 za, 13 protiv i šest suzdržanih - prihvatila prijedlog zaključka o realizaciji gradskog projekta izgradnjom...

Read More...
Komentar predsjednika kluba pozicije

Razgovarali smo s predsjednikom kluba pozicije u Vijeću GČNZZ Željkom Fiolićem, koji je i predsjednik HDZ-a NZZ. Što o svim događajima u Vijeću misli gospodin Željko Fiolić koji predstavlja...

Read More...
Izađite na teren i osjetite puls ljudi

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić poručio je jučer zagrebačkim SDP-ovcima kako im bi bilo bolje da idu na teren i osjete puls ljudi, umjesto što sazivaju konferencije za novinare nezadovoljni...

Read More...

Crna kronika

Udarno
CIOS-u je zabranjeno skladištenje i obrada otpada

Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović izjavio je večeras kako je, zbog požara koji je jučer izbio u skladištu tvrtke CIOS na zagrebačkom Jankomiru čiji uzrok...

Read More...
Zbog sve skupljih troškova života krade se i papir

Sugrađani koji zaviruju u kontejnere ili kante u gradu u potrazi za plastičnim, staklenim ili aluminijskim bocama, više nisu neuobičajen prizor. No, sve skuplji troškovi života u metropoli,...

Read More...
Zbog Grčićeva softvera 150 milijuna eura kasni mjesecima

"Grčićevim softverom” konačno su gotove. Izvori iz Europske komisije najavljuju da je revizija hrvatskog sustava gotova i da se očekuje izdavanje akreditacije u idućih nekoliko dana,...

Read More...
Posjete Sadržajima : 56848912

Facebook Share

Share on facebook

Prijava-registracija

Prijava
Registracija