Nedjelja, Rujan 21, 2014
   
TEXT_SIZE

Gljivarenje naše svakidašnje

  Zbog recesije ili iz znatiželje sve više se ljudi može sresti u sakupljanju gljiva. To nije loše, međutim, potrebno je naglasiti neke bitne činjenice.

U našoj domovini je zakonski regulirano tko može sakupljati gljive i u kolikoj količini kao i vrste koje se mogu sakupljati. Zakon razlikuje sakupljanje u komercijalne svrhe i sakupljanje za osobne potrebe.

Uz to je potrebno imati na umu i cjenik za sakupljanje koji su donijele „Hrvatske šume“:

Članak 5. Pravilnika propisuje da svaka građanska ili pravna osoba mora od organizacijske jedinice (šumarije) Hrvatskih šuma ishoditi dozvolu ili ugovorom regulirati mogućnost korištenja šumskih plodova.

Pojedini sakupljač za osobne potrebe smije skupiti najviše 2 kg nadzemnih gljiva dnevno i 0,1 kg podzemnih vrsta gljiva, stoji u članku 22. Pravilnika o zaštiti gljiva. Također se naglašava da cijena gljiva stoji 5 kn/kg i naplaćuje se po izdavanju dozvole na blagajni šumarije.

S obzirom da je sezona branja počela, kontrole u šumama su pojačane. Kazne su od tisuću kuna pa naviše. Ako razmišljate o vikend branju gljiva, možda vam se najviše isplati dnevna dozvola koja stoji 25 kuna. Ako ste pasionirani berač, razmislite o tjednoj dozvoli koja stoji 125 kuna ili mjesečnoj od 250 kuna. Više se isplate nego kazne, u svakom slučaju.

 

SAKUPLJANJE GLJIVA U SVRHU PRERADE, TRGOVINE I DRUGOG PROMETA

  

Članak 6.

Radi sprječavanja prekomjernog sakupljanja ugroženih vrsta gljiva koje bi moglo ugroziti njihov opstanak, smiju se sakupljati u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa samo sljedeće komercijalne vrste gljiva:

a) nadzemne komercijalne vrste gljiva

1. lisičica (Cantharellus cibarius) – isključujući varijetet: amethysteus,

2. mrka trubača (Craterellus cornucopioides),

3. pravi vrganji (vrste: Boletus aereus, B. edulis, B. pinophilus i B.reticulatus)

4. prosenjaci (vrste: Hydnum repandum i H. rufescens),

5. puze (vrste: Armillaria borealis, A. cepistipes, A. gallica, A. mellea i A.ostoyae),

6. rujnice (vrste: Lactarius deliciosus, L. deterrimus, L. hemicyaneus, L.quieticolor, L. salmonicolor, L. sanguifluus i L. semisanguifluus),

b) podzemne komercijalne vrste gljiva

7. veliki bijeli tartufi (vrste: Tuber asa, T. borchii, T. maculatum T. magnatum,),

8. crni tartufi (vrste: Tuber aestivum, T. brumale, T. hiemalbum, T. macrosporum, T. malenconii, T. melanosporum, T. mesentericum i T. uncinatum).

Članak 7.

Pojedini komercijalni sakupljač gljiva u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa smije dnevno od svake nadzemne komercijalne vrste gljiva sakupiti najviše 10 kg.

Članak 8.

Pojedini komercijalni sakupljač gljiva u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa smije dnevno sakupiti najviše 0,5 kg podzemnih komercijalnih vrsta gljiva.

Osim količine za osobne potrebe, utvrđene člankom 22. ovog Pravilnika, komercijalni sakupljač u domaćinstvu smije imati uskladišteno najviše do 2 kg svježih podzemnih komercijalnih vrsta gljiva.

Zabranjeno je iznošenje podzemnih vrsta gljiva iz Republike Hrvatske.

Ako plodište podzemnih vrsta gljiva ima masu veću od 0,5 kg komercijalni sakupljač smije sakupiti takvo plodište ako nema već sakupljena druga plodišta u dnevnoj dopuštenoj količini.

 

SAKUPLJANJE GLJIVA ZA OSOBNE POTREBE

Članak 22.

Za osobne potrebe dopušteno je sakupljati sve vrste samoniklih gljiva, osim zaštićenih vrsta gljiva ili njihovih dijelova utvrđenih člankom 4. ovoga Pravilnika.

Za osobne potrebe pojedini sakupljač smije sakupiti dnevno najviše 2 kg plodišta nadzemnih vrsta gljiva i 0,1 kg podzemnih vrsta gljiva.

Domaćinstvo smije imati uskladišteno najviše 3 kg svježih i/ili smrznutih plodišta, i ˝ kg plodištasuhih podzemnih gljiva.

Članak 23.

Ako plodište nadzemne vrste gljiva ima masu veću od 2 kg sakupljač smije sakupiti takvo plodište ako nema već sakupljena druga plodišta u dnevnoj dopuštenoj količini.

 Ako plodište podzemne vrste gljiva ima masu veću od 0,1 kg sakupljač smije sakupiti takvo plodište ako nema već sakup­ljena druga plodišta u dnevnoj dopuštenoj količini.

 

Zaštićenim vrstama gljiva proglašavaju se sljedeće vrste:

1. razred Discomycetes:

          – Ascotremella faginea,

    – Caloscypha fulgens (narančasto zelena peharica),

    – Cudonia circinans,

    – Discina gigas (golema moždanica),

    – Discina leucoxantha (žuta pločarica),

    – Discina parma,

    – Geoglossum umbratile,

    – Geopyxis majalis,

    – Holwaja mucida,

    – Leucoscypha ovilloides,

    – Microglossum olivaceum (maslinasti jezičac),

    – Microglossum viride (zeleni jezičac),

    – Pachyella violaceonigra,

    – Pseudorhizina sphaerospora,

    – Psilopezia nummularialis,

    – Ptychoverpa bohemica (češka smrčkovica),

    – Scutellinia minor,

    – Spathularia flavida (žuta lopatica),

    – Strossmayeria rackii,

    – Trichoglossum hirsutum,

    – Urnula craterium (crni pehar),

    – Verpa conica(prstasta smrčkovica).

2. razred Hymenomycetes,

    a) red Aphyllophorales:

    – Albatrellus pes-caprae (maglen),

    – Aleurocystidiellum subcruentatum,

    – Amylocistis lapponicus,

    – Antrodia crassa,

    – Antrodia variiformis,

    – Antrodiella citrinella,

    – Antrodiella fragrans,

    – Atheloderma mirabilis,

    – Aurantioporus croceus,

    – Auriporia aurulenta,

    – Buglossoporus pulvinus,

    – Ceriporiopsis placenta,

    – Ceriporiopsis subrufa,

    – Columnocystis ambigua,

    – Cotylidia pannosa,

    – Flavophlebia sulphureo-isabellina,

    – Fomitopsis rosea,

    – Gloeoporus dichrous,

    – Hericium flagellum,

    – Hericium coralloides (koraljasti igličar),

    – Hericium erinaceum (resasti igličar),

    – Junghuhnia fimbriatella,

    – Lopharia spadicea,

    – Metulodontia nivea,

    – Phellinus pouzarii,

    – Phellinus rimosus,

    – Pilatoporus spraguei,

    – Piptoporus soloniensis,

    – Polyporus umbellatus (jelenovo uho),

    – Pulchericium caeruleum,

    – Skeletocutis jelicii,

    – Skeletocutis papyracea,

    – Sparassis crispa (kovrčasta kokica),

    – Sparassis nemecii (Nemecova kokica),

    – Spongipellis delectans,

    – Steccherinum setulosum,

    – Trametes ljubarskyi,

    – Tyromyces fissilis.

    b) red Agaricales:

    – Amanita caesarea (blagva),

    – Amanita franchetii (hrapava muhara),

    – Amanita lepiotoides (suncobranasta muhara),

    – Amanita solitaria (ježasta muhara),

    – Amanita vittadinii (Vittadinijeva muhara),

    – Bolbitius variicolor,

    – Boletinus cavipes (smeđi šupljikavac),

    – Boletus depilatus,

    – Boletus dupainii (Dupainijev vrganj),

    – Boletus fechtneri (Fechtnerov vrganj),

    – Boletus fragrans (mirišljivi vrganj),

    – Boletus impolitus,

    – Boletus pulverulentus (posuti vrganj),

    – Boletus regius (kraljevka),

    – Boletus rhodoxanthus (crveno‚uti vrganj),

    – Calocybe ionides,

    – Chalciporus rubinus,

    – Chamaemyces fracidus (pjegava kapljača),

    – Cortinarius bulliardi (Bulliardova koprenka),

    – Cortinarius praestans (debelonožna koprenka),

    – Cortinarius violaceus (ljubičasta koprenka),

    – Dermoloma josserandii,

    – Entoloma corvinum,

    – Hygrocybe calyptriformis,

    – Hygrocybe cantharellus,

    – Hygrocybe flavipes,

    – Hygrocybe intermedia (srednja vlažnica),

    – Hygrocybe lacmus,

    – Hygrocybe nitrata (dušična vlažnica),

    – Hygrocybe ovina (crna vlažnica),

    – Hygrocybe perplexa,

    – Hygrocybe punicea (velika vlažnica),

    – Hygrocybe spadicea,

    – Hygrocybe unguinosa,

    – Hygrophorus aureus (crvena puževica),

    – Hygrophorus capreolarius,

    – Hygrophorus hypothejus (žutosmeđa puževica),

    – Hygrophorus lucorum (ariševa puževica),

    – Hygrophorus marzuolus (ožujka),

    – Hygrophorus penarius (suha puževica),

    – Hygrophorus poetarum (pjesnička puževica),

    – Hygrophorus russula (medenka),

    – Inocybe godeyi (Godeyeva cjepača),

    – Lactarius acris (oštra mliječnica),

    – Lactarius controversus (topolova mliječnica),

    – Leucocortinarius bulbiger (gomoljasta bjelosporka),

    – Leucopaxillus gentianeus (gorka debeljača),

    – Leucopaxillus compactus (trobojna debeljača),

    – Limacella guttata (kapljičasta ljepljivica),

    – Lyophyllum transforme,

    – Phylloporus pelletieri (crvenkasti listićavac),

    – Pleurotus calyptratus,

    – Pleurotus cornucopiae (brestovača),

    – Pleurotus eryngii (poljska krivonoška),

    – Porphyrellus porphyrosporus,

    – Pulveroboletus gentilis,

    – Pulveroboletus lignicola,

    – Suillus tridentinus,

    – Tricholoma aurantium (narančasta kružoliska),

    – Tricholoma caligatum (krokodilasta kružoliska),

    – Xerocomus moravicus (moravski baršunovac).

3. razred Gasteromycetes,

    – Clathrus archeri,

    – Geastrum fimbriatum (resasta zvjezdača),

    – Geastrum minimum,

    – Lycoperdon mammiforme (pahuljasta puhara),

    – Mutinus caninus (pasji stršak),

    – Myriostoma coliforme,

    – Pisolithus arhizus,

    – Tulostoma brumale (zimska pušnica),

    – Tulostoma fimbriatum(resasta pušnica).


 

 

Share

Natrag

Za komentiranje morate biti prijavljeni

Vjesti

Udarno
Znanstveni pikinik posjetilo 30.000 ljudi

Zananstveni piknik koji se ove godine održao treći puta, posjetilo je više od 30.000 ljubitelja u znanost i onih koji će to postati nakon pojeta pikniku, uz broj posjetitelje Znanstveni piknik...

Read More...
Poslovni summit "Gradovi i regije - generatori razvoja"

Gradonačelnik Milan Bandić i direktorica Zagrebačkog velesajma Marina Pavković najavili su na današnjoj konferenciji za novinare 1. Zagreb poslovni summit GRADOVI I REGIJE – generatori...

Read More...
Pavle Kalinić pozvan na Konferenciju o protuterorizmu

Na poziv Međunarodnog instituta za protuterorizam (ICT - International Institute for Counter- Terrorism) pročelnik Ureda za upravljanje u hitnim situacijama dr. sc. Pavle Kalinić sudjeluje u radu...

Read More...

Politika

Udarno
Grad ne odustaje od imunološkog

Grad Zagreb, točnije prvi čovjek Grada, Milan Bandić, već je najvljivao prije nekoliko mjeseci kako neće dozvoliti da Imunološki zavod ode u stečaj, a da njegovi zaposlenici time izgube...

Read More...
U kojoj hrvatskoj stranci ima najviše bivših komunista?

Sve češće priče o „komunističkom“ mentalitetu u Hrvatskoj, referiranje na komunistički period te česte optužbe izrečene na račun SDP-a kao slijednika Saveza komunista Hrvatske...

Read More...
Spalionica može loše utjecati na zdravlje građana

Odbor za kontrolu Gradske skupštine Grada Zagreba, na prijedlog gradonačelnika Milana Bandića, raspravljao je o gospodarenju otpadom u Gradu Zagrebu. Na sjednici Odbora predstavljen je Nacrt...

Read More...

Crna kronika

Udarno
Čulinečka i Novi Zagreb

Ovo će biti najbolji ekološki projekt u povijesti Zagreba. Točno tako gradske su vlasti prije 15 godina najavile gradnju Pročistača otpadnih voda na Žitnjaku. U međuvremenu njegova je cijena...

Read More...
Policija privela 32-godišnju provalnicu

Jučer oko 13 sati i 30 minuta građanin je zatekao i zadržao 32-godišjnu osumnjičenicu koja je provalila u stan 55-godišnjakinje na Vajdinom vijencu u Dugavama, izvijestila...

Read More...
Neugodna miris Jakuševca zbog ugradnje zdenaca

Povodom upita i poziva građana u vezi sa zapažanjem neugodnog mirisa na odlagalištu otpada Prudinec Jakuševec evidentiranog i putem službe 112, očitovao se i gradonačelnik grada Zagreba...

Read More...
Posjete Sadržajima : 57022058

Facebook Share

Share on facebook

Prijava-registracija

Prijava
Registracija